Medicinski potpomognuta oplodnja - MPO

Medicinski pomognuta oplodnja, MPO (engl. ART-Assisted Reproductive Technology) je skup metoda kojima je cilj liječenje neplodnosti u slučaju kada par pokušava začeti djete više od godinu dana redovitim nezaštićenim spolnim odnosima te kada se uzroci neplodnosti ne mogu ukloniti drugim metodama.
Suprotno učestalo nepravilno korištenom nazivu „umjetna oplodnja“, u ovim postupcima ne postoji ništa „umjetno“. Koriste se spolne stanice partnera (jajne stanice žene su oplođene sjemenim stanicama muškarca) i zameci koji se vraćaju u maternicu žene. Metode MPO jednostavno zaobilaze neke korake kod začeća djeteta koji se u ovom slučaju događaju in vitro, umjesto in vivo (oplodnja jajnih stanice i kultivacija zametaka).
Obzirom na porast trenda odgađanja majčinstva iza tridesete godine, vjerojatnost da će doći do začeća u jednom mjesecu koja je između 15% i 25% i različite uzroke neplodnosti kod oba partnera, ne čudi podatak da se oko 15% parova bori s neplodnošću.
Uzroci neplodnosti se u istom postotku javljaju kod muškaraca i kod žena.

Uzroci neplodnosti kod žena:

    • godine starosti (sa godinama opada postotak vjerojatnosti za trudnoću)
    • neprohodni jajovodi
    • anovulacijski ciklusi
    • smanjena rezerva jajnih stanica
    • endometrioza
    • hormonski disbalans
    • bakterijske infekcije

Uzroci neplodnosti kod muškaraca:

    • smanjena pokretljivost, brojnost i ispravna morfologija spermija
    • hormonski disbalans
    • varikokela
    • bakterijske infekcije
    • kromosomske aberacije

Metode MPO koje obavljamo u Poliklinici Škvorc su obrada neplodnosti, provjera prohodnosti jajovoda (engl. sono HSG-Sono Hysterosalpingography), spermiogram, intrauterina inseminacija ili IUI (eng. AIH-arteficial Insemination with Husband semen), izvantjelesna oplodnja u koju spadaju metode IVF (engl. In Vitro Fertilization) i ICSI (engl. Intracytoplasmic Sperm Injection), zamrzavanje spolnih stanica i zametaka, sekundarni transfer zametaka nakon odmrzavanja (engl. FET-Frozen Embryo Transfer).

Obrada i liječenje neplodnosti

Prvi korak liječenja neplodnosti u Poliklinici Škvorc su konzultacije oba partnera s liječnikom. Na konzultacijama se uzima anamneza oba partnera i predlaže dodatna potrebna obrada kako bi se ustanovio uzrok neplodnosti i odabrala najbolja metoda za liječenje.
Ukoliko ne postoji jednostavniji način liječenja uzroka neplodnosti, predlaže se jedna od metoda medicinski potpomognute oplodnje.

Potrebna obrada partnerice:
• Gin. pregled, PAPA obrisak, UZV-VS ( 8. do 12. dana ciklusa)
• KKS, oGTT, uk. bilirubin, AST, ALT, GGT, urea, kreatinin, fibrinogen, PV, APTV, Na, K
• Urinokultura s antibiogramom
• Hormonski status (3. do 5. dan ciklusa): Estradiol, FSH, LH, Prolaktin, anti-Müllerov hormon
• Hormoni štitnjače (fT4, TSH)
• Cervikalni brisevi (aerobi, Chlamydia, Mycoplasma, Ureaplasma) s ABG-om
• UZV dojki za pacijentice > 30 god.
• KG i Rh faktor, indirektni antiglobulinski test, markeri hepatitisa A, B i C, HIV 1 i 2, test na sifilis
• Provjera prohodnosti jajovoda (sono HSG)

Potrebna obrada partnera:

•KG i Rh faktor, indirektni antiglobulinski test, markeri hepatitisa A, B i C, HIV 1 i 2, test na sifilis
• Spermiogram
Ukoliko je nalaz spermiograma nezadovoljavajući:
• Urološki pregled
• Mikrobiološka obrada ejakulata
• Fragmentacija DNA spermija
• Kariogram, postojanje delecija Y kromosoma
• Biopsija testisa

Ostala potrebna dokumentacija prije postupka MPO:
• Drugo mišljenje ginekologa (može i primarni ginekolog) o potrebi medicinske oplodnje
• Kopija vjenčanog lista ili izjava o postojanju izvanbračne zajednice ovjerena kod javnog bilježnika
• Kopija osobnih iskaznica te OIB oba partnera
• Kopije zdravstvenih iskaznica (za postupke MPO preko HZZO)

Sono HSG (provjera prohodnosti jajnika)

Histerosalpingografija je pretraga prohodnosti jajovoda. U maternicu se uvodi kateter kroz koji se ubrizgava kontrastna tekućina. Ukoliko su jajovodi prohodni, osim strukture maternice, ultrazvučno je moguće vidjeti i strukture jajovoda te protok kontrasta kroz njih.
Zahvat se izvodi u prvoj fazi ciklusa, neposredno nakon menstruacije. Za izvođenje sono HSG-a nužni su svježi i uredni cervikalni brisevi i PAPA nalaz kako se prisutna bakterijska zaraza kontrastnom tekućinom ne bi unjela u maternicu.

Intrauterina inseminacija (IUI)

IUI je najjednostavnija i najmanje invazivna metoda MPO. Ova metoda se može primijeniti u slučaju kada partnerica ima prohodne jajovode, uredan UZV nalaz maternice, kada je nalaz ejakulata normozoospermia, kada su pokretljivost i brojnost neposredno ispod donje granice za normozoospermiu ili kod neobjašnjene neplodnosti parova.
Inseminacija može biti provedena u prirodnom ciklusu (nema dodavanja hormona koji pospješuju rast folikula) ili u blago stimuliranom ciklusu. U ciklusu u kojem je planiran IUI također se prati rast folikula. 36 sati prije inseminacije daje se injekcija hCG-a.
Pročišćeno partnerovo sjeme se kateterom polako injektira u maternicu partnerice, nakon čega pacijentica ostaje ležati 15-30 minuta. Preporuča se učiniti test na trudnoću 14 dana nakon inseminacije.

Izvantjelesna oplodnja (IVF/ICSI)

U slučaju kada IUI nije moguć ili nije uspio, liječnik će predložiti druge metode MPO, izvantjelesnu oplodnju.
Izvantjelesna oplodnja se može provoditi u prirodnom, blago stimuliranom ili stimuliranom ciklusu. Tijekom ciklusa se ultrazvučno prati razvoj folikula te se 35-37 sati prije punkcije daje završna injekcija hCG-a.
Punkcija jajnih stanica se izvodi sa ili bez anestezije (u stimuliranom ciklusu se preporuča anestezija). Ultrazvučno vođena igla za punkciju se uvodi kroz vaginu do jajnika gdje se aspirira folikularna tekućina koje se zatim u laboratoriju pregledava kako bi se potvrdilo postojanje jajnih stanica.
Na dan aspiracije se provodi i oplodnja jajnih stanice partnerice pročišćenim sjemenom partnera. Ukoliko su spermiji brojni, zadovoljavajuće pokretni i dobre morfologije, provodi se IVF postupak, gdje se jajne stanice u posudici za kulturu pomiješaju sa spermijima koji samostalno ulaze u jajne stanice.
Ukoliko su spermiji u manjem broju, slabije pokretljivosti i loše morfologije i ukoliko u prijašnjim zahvatima nije došlo do oplodnje IVF metodom, jajne stanice se oplođuju ICSI metodom. U ovom slučaju se pojedini spermij mikroinjekcijom uvodi u citoplazmu jajne stanice.
Rezultati oplodnje se bilježe 17-20 sati nakon IVF ili ICSI metode. Zameci se kultiviraju u inkubatorima i mediju za kultivaciju 3, 4 odnosno 5 dana (ovisno o broju i kvaliteti zametaka), nakon čega slijedi transfer jednog ili dva zametaka u maternicu partnerice, ovisno o dobi pacijentice, kvaliteti zametaka, prijašnjim zahvatima i slično. Uobičajena terapija nakon transfera zametaka je dodatak progesterona kao potpora žutom tijelu.
Preporuča se učiniti test na trudnoću 9-11 dana nakon transfera zametaka.

KRYO pohrana spermija, oocita i zametka (uz indukciju)

Moguće je zamrznuti sjeme partnera za postupak u slučaju dužeg izbivanja, prije kemoterapije uslijed tumora, nakon PESA ili TESE postupka. Također se vrši zamrzavanje jajnih stanica ukoliko je broj zrelih jajnih stanica nakon punkcije veći od 12 (sadašnji zakon dozvoljava oplodnju 12 ili manje zrelih stanica u jednom postupku). Zamrzava se i višak kvalitetnih zametaka nakon transfera, do sljedećeg postupka, kada partnerica bez hormonalne stimulacije i punkcije jajnih stanica dolazi na transfer odmrznutih zametaka.
Za svako od navedenih zamrzavanja se koristi vitrifikacija, način zamrzavanja u kojem se gamete i zameci direktno i vrlo brzo prenose u tekući dušik, na -195 ˚C. Ovom metodom se eliminira nakupljanje kristalića leda koje se događa pri sporom zamrzavanju gameta i zametaka. Preživljavanje nakon odmrzavanja vitrificiranih gameta i zametaka je oko 95%.

Postupak pripreme ejakulata za MPO i pregleda ejakulata u svrhu izrade spermiograma razlikuju se po mjestu obrade ejakulata, ostali postupci, korišteni mediji i materijal su identični.
Partner ejakulaciju može obaviti kod kuće (tada potpisuje obrazac da je doneseni ejakulat njegov) ili u Poliklinici.
Ejakulacija se obavlja u sterilnu čašicu za urinokulturu sa širokim otvorom (čašicu podići u Poliklinici ili u ljekarni).
Apstinencija od zadnje ejakulacije/spolnog odnosa ne smije biti veća od 7 dana, ni manja od 2 dana.
Dan prije ejakulacije se preporuča konzumiranje više tekućine nego što partner uobičajeno pije.
Prije ejakulacije se preporuča mokrenje nakon čega slijedi higijena ruku i spolovila, ali bez dezinfekcijskih sredstava.
Bitno je ejakulat prikupiti isključivo samostalnom masturbacijom.
Ukoliko partner odabere opciju prikupljanja ejakulata kod kuće, od ejakuliranja do termina u Poliklinici ne smije proći više od 30 minuta, čašica s ejakulatom se treba dobro zatvoriti i umotati u aluminijsku foliju te je putem ne treba grijati ni hladiti.
Tijekom obrade ejakulata bilježi se volumen ejakulata, viskoznost, izgled, likvefakcija i pH. Zapisuje se prisutnost aglutinacije, leukocita i epitelnih stanica. Izračunava se koncentracija spermija u ejakulatu, postotak pokretnih nasuprot nepokretnih spermija, njihova vitalnost i postotak morfološki neispravnih oblika. 24 sata nakon obrade provjerava se postotak progresivno pokretnih, odnosno, pokretnih spermija u nativnom ejakulatu.

Prirodni ciklus

Postupak MPO se može provoditi u prirodnom ciklusu u kojem partnerica ne uzima hormonske dodatke. U ovakvom ciklusu prisutna je manja razina stresa za partnericu no moguće je dobiti samo jednu stanicu (u rijetkim slučajevima dvije), često se događa da folikul prsne prije same punkcije ili da u folikulu nije bila prisutna jajna stanica. Postotak oplodnje, stoga i transfera zametaka, a u konačnici i trudnoća je zamjetno niži u prirodnim ciklusima nasuprot stimuliranim ciklusima.
U stimuliranom ciklusu partnerica prima lijekove za indukciju ovulacije kako bi jajnici producirali veći broj folikula koji sadrže jajne stanice. Postoji veći broj protokola stimulacije ovulacije, a izabiru se individualno prema anamnezi partnerice, dobi, prijašnjim postupcima, statusu hormona, postojanju drugih bolesti i slično.

Blago stimulirani ciklus

U blago stimuliranim ciklusima za stimulaciju ovulacije se koriste lijekovi Clomiphen ili Femara od 3. dana ciklusa kontinuirano 5 dana. Oni smanjuju negativnu povratnu spregu estrogena čime se održava konstantno lučenje hormona FSH i LH iz hipofize koji reguliraju razvoj spolnih organa i reproduktivnu funkciju, utječu na stvaranje i rast folikula i sazrijevanje jajnih stanica te na produkciju estrogena u jajniku. Poslije Clomiphena ili Femara može i ne mora slijediti određena doza gonadotropina (FSH i LH, lijekovi Puregon ili Gonal-f). U blago stimuliranom ciklusu se dobiju 2-4 jajne stanice te je postotak trudnoća viši nego u prirodnim ciklusima no manji nego u stimuliranim ciklusima.

Dugi i kratki protokol s agonistima

U dugom protokolu se koriste agonisti gonadotropin otpuštajućih hormona (lijekovi Suprefact ili Decapeptyl) koji djeluju na način da suprimiraju otpuštanje i djelovanje internih, vlastitih FSH i LH na folikule i jajne stanice (zaustavlja se rad jajnika). Njihova konzumacija počinje 21. dana prijašnjeg ciklusa, a kada se ustanovi povoljna supresija jajnika, agonistima se dodaju gonadotropini (lijekovi Puregon ili Gonal-f) u različitim dozama, ovisno o potrebama za sazrijevanje folikula i jajnih stanica. Terapija gonadotropina zajedno s agonistima traje još 10-15 dana.

U kratkom protokolu se agonisti uzimaju od 1. dana ciklusa, dok se gonadotropini počinju uzimati već 2. dan ciklusa. Agonisti i gonadotropini se zatim zajedno uzimaju 10-15 dan u određenim dozama potrebnim za sazrijevanje i rast folikula i jajnih stanica.

Protokol sa antagonistima

U protokolu s antagonistima gonadotropin otpuštajućih hormona (lijekovi Orgalutran i Cetrotide) 2. dan ciklusa partnerica počinje s uzimanje gonadotropina, a 6. dan, odnosno kada su folikuli veličine 13-14 ml počinje uzimanje antagonista. Antagonisti gonadotropin otpuštajućih hormona se natječu s internim gonadotropin otpuštajućim hormonima, smanjuju otpuštanje vlastitih FSH i LH (također, smanjuje se i otpuštanje estrogena iz jajnika). Ovaj protokol sprečava ovulaciju prije nego jajne stanice potpuno sazriju. Protokol se primjenjuje kod pacijentica koje loše reagiraju na druge oblike stimulacije, traje kraće s manjom potrošnjom hormona.
Prije početka postupka i stimulacije bitno je napraviti UZV jajnika kako bi se uvjerili da se u jajnicima ne stvara cista.

U prirodnim i stimuliranim postupcima partnerica dolazi na redovite ultrazvučne preglede, folikulometrije, gdje se prati rast folikula i određuje se doza potrebnih lijekova. Kada folikuli narastu oko 18-19 mm veličine u promjeru i nalazi estradiola iz krvi su zadovoljavajući, partnerica prima injekciju hCG-a („štoperice“) čime se kontrolira ovulacija i planira aspiracija. 35-37 sati nakon injekcije slijedi punkcija folikula.

 

Layout

Color Skin

Header type

Top sidebar

2nd sidebar

Sticky Menu

Direction

Animations

TEST

roll up dermatologija

×