Ginekologija i porodništvo

Ginekologija je grana medicine koja se bavi bolestima i liječenjem ženskog reproduktivnog sustava. Porodiljstvo predstavlja kontinuiranu medicinsku skrb – praćenje trudnoće od njezina početka do porođaja.

U današnje vrijeme svjedoci smo sve većeg porasta malignih bolesti ženskog reproduktivnog sustava, porasta spolno prenosivih bolesti u mlađim dobnim skupinama, te čestih menstrualnih poremećaja i neplodnosti.

Izuzetno je važna kontinuirana i redovita briga za spolno zdravlje, te edukacija mladih o spolnom životu radi prevencije bolesti.

Ginekološli pregled

Ginekološki pregled trebalo bi planirati u prvoj polovici ciklusa (8. do 12. dan ciklusa), a započinje razgovorom s pacijenticom radi dobivanja potrebnih anamnestičkih podataka vezanih uz eventualne tegobe.

Ginekološki se pregled obavlja na posebnom ginekološkom stolu na kojem je pacijentica u ležećem položaju s nogama savijenim u kukovima i razmaknutim u koljenima. Pregled je kratak i bezbolan.

Najprije se napravi pregled vanjskog spolovila i potom se spekulom (metalni instrument oblika kljuna patke) uđe u rodnicu radi pregleda unutrašnjosti rodnice i vrata maternice. Uzme se uzorak za određivanje stupnja čistoće koji se određuje odmah u ordinaciji i potom PAPA obrisak koji se šalje u citološki laboratorij radi utvrđivanja postojanja eventualnih promjena na stanicama (abnormalnosti) ili upale.

Potom se učini pregled s dvije ruke (tzv. bimanualni pregled) gdje se s dva prsta jedne ruke pažljivo uđe u rodnicu, a sa drugom rukom vrši se pritisak na donji dio trbuha kako bi se odredio položaj, veličina ili eventualna bolnost u području organa male zdjelice (rodnica, maternica, jajovod, jajnici, mokraćni mjehur). U rukama iskusnog ginekologa takvim se pregledom dobiju informacije o eventualnim patološkim promjenama ispitivanih organa te procjenjuje potreba za daljnjim dijagnostičkim postupcima, npr. ultrazvučnim pregledom.

Opisani pregled ne može se izvoditi kod žena koje nisu imale spolne odnose radi mogućnosti oštećenja djevičnjaka već se prema potrebi izvodi rektalni pregled (pregled kroz debelo crijevo).

Nakon toga slijedi ultrazvučni pregled što bi trebao biti zlatni standard i neizostavni dio kod ginekološkog pregleda. Izvodi se vaginalnom sondom ili ukoliko žena nije imala spolni odnos, vaginalnom sondom kroz debelo crijevo ili abdominalnom sondom pre

Citološka analiza obrisaka rodnice i vrata maternice po metodi Papanicolaua. PAPA test je jedina metoda kojom se otkrivaju pacijentice najugroženije rakom maternice i kojim se dokazuju genitalne infekcije, vrlo važan čimbenik u njegovom razvoju, ali i nastanku drugih patoloških stanja ženskog reproduktivnog sustava s posljedičnom neplodnosti. Čimbenici rizika za nastanak raka vrata maternice jesu: rani početak spolnih odnosa prije 18. godine, mijenjanje i veći broj spolnih partnera, spolno prenosive bolesti, osobito HPV-infekcije, i pušenje. Ako je citološki nalaz u redu, isti se ponavlja za godinu dana. PAPA test se prvi put mora napraviti s početkom spolnog života, a najkasnije u 20. godini života.

UZV (vaginalni i abdomenalni)

Vaginalnom ili abdominalnom sondom, omogućava nam promatranje jajnika i maternice, te dijagnosticiranje eventualnih promjena njihove veličine, izgleda i položaja. Ultrazvučnim ginekološkim pregledom traže se rani oblici zloćudnih bolesti maternice i jajnika i raznih dobroćudnih bolesti, dokazuje se rana trudnoća, prati se ovulacija, a također i ispituje prohodnost jajovoda tzv. kontrastna sonografija..

UZV color dopler

Color doppler je ultrazvučni pregled kojim se prikazuje i mjeri protok kroz krvne žile nekog organa, npr. jajnika, tumora ili pupkovine u trudnoći kroz standardne krvne žile ploda i posteljice.

UZV 3D/4D

I am text block. Click edit button to change this text. Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Ut elit tellus, luctus nec ullamcorper mattis, pulvinar dapibus leo.

Cervikalni brisevi (Chlamydia, Ureaplasma, Mycoplasma, aerobi, anaerobi)

Cervikalni brisevi daju odgovor prisutnosti patogenih organizama kao što su bakterije, gljivice i dr. Uzimaju se iz cervikalnog kanala, s ciljem pronalaska mikroorganizama. Analizu cervikalnog brisa radi mikrobiolog. Ovaj bris uzima se prema potrebi, a kod zdravih žena predstavlja rutinski pregled prilikom trudnoće. Cervikalni bris neophodno je uzeti prije bilo koje ginekološke intervencije (operacija, carski rez, stavljanje spirale, HSG i dr.).

HPV tipizacija

Dokazana je izravna povezanost raka vrata maternice i humanog papiloma virusa, tzv. HPV-a, osobito tipova visokog rizika 16 i 18. Upalne i druge abnormalne promjene na stanicama otkrivaju se PAPA testom i tako indirektno upućuju na prisutnost ove infekcije. Sam virus dokazuje se postupkom tzv. genotipizacije. Pravovremenom tipizacijom HPV-a omogućuje se jednostavno i učinkovito liječenje. Najugroženija skupina žena su adolescentice koje dolaze u dodir s virusom preko zaraženog partnera. Njihov nepripremljeni epitel vrata maternice reagira prvo upalom, a zatim se mijenja prema početnim stadijima raka.

Kolposkopija

Kolposkopija je metoda koja ginekologu omogućuje promatranje stidnice, rodnice i vrata maternice uz pomoć kolposkopa – pokretnog uređaja koji uvećava i osvjetljava vidno polje. Pregled traje desetak minuta i nije bolan.

Biopsija

Biopsija je dijagnostički, a katkad i dijagnostičko – terapijski kirurški zahvat pri kojem se uzima uzorak tkiva sa sumnjivog mjesta ili se taj dio vadi u cijelosti. Biopsija je postupak kojim se tijekom kolposkopije uzme mali komadić tkiva koje je promijenjeno za daljnje analize. Prije samog uzimanja tkiva ginekolog lokalno anestezira vrat maternice, a nakon postupka je moguće i slabo krvarenje.

Ekskohleacija endocerviksa

Ekskohleacija endocerviksa se provodi ukoliko je PAPA testom potvrđena promjena u cervikalnom kanalu odnosno endocerviksu ili se kolposkopijom vidi da se promijenjena sluznica spušta ili ulazi u kanal vrata maternice (cervikalni kanal). Zahvat se provodi pod lokalnom anestezijom pri kojoj se malom oštrom žlicom – kohleom struže sluznica cervikalnog kanala.

LLETZ biopsija

Metodom LLETZ (Large Loop Exscison oft he Transformation Zone) ili LEEP (Loop Electrosurgical Exscison Procedure) liječimo predstadije raka na vratu maternice ablativnom tehnikom tj. elektrokirurškom metodom. Bolesno se tkivo odstranjuje tankim žičanim petljama uz pomoć visokofrekventnih struja niskoga napona. Ova tehnika ima izrazitu uspješnost – više od 90% urednih nalaza nakon liječenja.

Liječenje intraepitelnih lezija (CIN)

Abnormalnosti u PAPA testu obuhvaćaju različite stupnjeve cervikalne displazije – promjene stanica vrata maternice. Osobito promjene jezgara (diskarioza) stanica u izgledu, obliku, veličini i intenzitetu obojenosti, kao i smetnje u sazrijevanju epitela. Promjene stanica vrata maternice su prisutne u oko 2 – 5% žena. CIN I najblaži je oblik displazije, a promjene koje se vide u PAPA testu obuhvaćaju nalaz diskarioze na površinskim stanicama. CIN II obuhvaća nalaz diskarioze na površinskim i srednjim slojevima stanica. CIN III se poistovjećuje sa CIS-om. Carcinoma in situ – CIS diskariotične promjene se nalaze na svim slojevima stanica, a znaci regularne građe epitela kao i sazrijevanje stanica u potpunosti nedostaju.

U nalazu PAPA testa moguće je naići i na termin SIL (skvamozna intraepitelna lezija), koji se također odnosi na displastične stanice vrata maternice, pri čemu SIL niskog stupnja (LGSIL od eng. low grade) odgovara CIN-u 1, a SIL visokog stupnja (HGSIL od eng. high grade) uključuje CIN II i CIN III.

Postoji i nalaz atipičnih skvamoznih, odnosno glandularnih (žljezdanih) stanica neodređenoga značenja (ASCUS odnosno AGCUS).

Uterobrush

Uterobrush + aspiracija endometrija je mikroskopski pregled uzorka stanica sluznice maternice dobivenih aspiracijom – usisavanjem. U najnovije vrijeme sadržaj se uzima posebno konstruiranom četkicom nazvanom “uterobrush”, a prilikom tog zahvata nije potrebna anestezija niti je bolan.

Postavljanje i uklanjanje intrauterinog uloška (spirala)

Intrauterini uložak ili spirala (IUD) predstavlja jednu od djelotvornijih metoda kontracepcije i jamči visoku učinkovitost, sigurnost, reverzibilnost, nisku razinu neželjenih učinaka, dugotrajan učinak (od 5 do 10 godina ), te neometanu spolna aktivnost.

U uporabi su dvije vrste IUD-a: koji sadržavaju bakar i koji otpuštaju hormone – levonorgestrel (LNG-IUD). IUD ima transcervikalne nastavke – plastične “niti” omotane najlonskim omotačem, koji ostaju u vaginalnom dijelu vrata maternice. Palpiranjem ovih niti utvrđuje se postojanje IUD-a, njihovim hvatanjem i povlačenjem omogućeno jednostavno uklanjanje IUD-a.

.

Pregled, praćenje i nadzor trudnoće

Obično tijekom trudnoće učinimo nešto više od 10-tak pregleda. Iako terminska trudnoća završava s 42 tjedna, nerijetko se nakon termina trudnica naručuje na kontrolu i do 3x tjedno, prvenstveno radi provjere općeg stanja djeteta CTG-om a i eventualno ultrazvukom, kako bi se potvrdila primjerena količina plodne vode te amnioskopski potvrdila zrelost djeteta. Kontrola trudnoće nikako ne smije biti samo nadzor rasta djeteta. Svaka nova promjena koju trudnica opazi, svaka dilema koja se pojavi mora biti prenesena i razriješena s ginekologom i mir preko neophodan trudnici mora biti prisutan svaki put kad trudnica odlazi kući pa i onda kada u trudnoći ne protječe sve idealno. Opće psihofizičko dobro stanje trudnice je optimalan preduvjet za dobar rast i razvoj djeteta i prekomjerni stres i briga majke imaju utjecaja na mentalno stanje i razvoj bebe. Stoga treba odbaciti svako bespotrebno i prekomjerno opterećenje kako bi našoj nerođenoj djeci osigurali idealne uvjete u prvim danima života.

UZV 3D/4D u trudnoći

Zahvaljujući modernoj tehnologiji 3/4D ultrazvuk pomaže liječnicima pri nekim dijagnostičkim dilemama, a roditeljima omogućuje da vide svoje dijete, njegovo ponašanje, smijanje, mrštenje, sisanje palca, zijevanje i slične aktivnosti te ga upoznaju i prije rođenja.
Posebno značenje 3 i 4D ultrazvuk ima pri otkrivanju srčanih anomalija.

Ovim postupkom moguće je pratiti razvoj djeteta od faze embrija do samog kraja trudnoće i primjenjuje se bez opasnosti za zdravlje majke i djeteta.

UZV anomaly scan

Ultrazvučni anomaly scan izvodi se ulaskom trudnice u drugo tromjesečje, od 15 tjedna trudnoće. Na ovaj način vrši se pregled svih organa i organskih sustava, a  radi isključivanja mogućih malformacija.

Testovi probira (PAPP, DOUBLE, TRIPLE)

Ukoliko trudnica ne stigne obaviti kombinirani probir u 1. tromjesečju ili rezultati ovog probira nisu jednoznačni, postoji mogućnost obavljanja biokemijskih testova u 2. tromjesečju, ali je njihova preciznost u procjeni rizika Downovog sindroma značajno manja. Ovi testovi obuhvaćaju dvostruki (double test) te trostuki probir (triple test). Dvostruki i trostruki probir omogućuju usporedbu određenih biokemijskih parametara u krvi trudnice (estriol i free-ßhCG kod double testa, odnosno estriol, ß-hCG i alfa-fetoprotein kod triple testa) i njene starosti sa standardnim krivuljama i na taj način procjenu individualnog rizika za Downov sindrom. Točnost samog testa se procjenjuje na 60 – 70%. Test se izvodi uobičajeno između 15.-18. tjedna trudnoće.

Aminioskopija

Amnioskopija je pregled koji se obavlja kada se trudnoća bliži kraju ukoliko za to postoji valjan medicinski razlog i ukoliko je žena otvorena. Kod prenesene trudnoće amnioskopija je pregled koji će ukazati na približavanje vremena poroda, a posebno se mora pratiti zbog mogućnosti da plod ispusti prvu stolicu i zagadi plodnu vodu.

Amnioskopija se u urednim trudnoćama kao pregled uvodi dan nakon prekoračenja termina, a u rizičnim nešto ranije. Ako je plod prenesen, amnioskopija se redovno radi svaka dva dana.

Kardiotokografija (CTG)

CTG test se obično radi kod trudnica kojima je termin poroda već prošao ili kod trudnica kod kojih postoji opravdana sumnja da je aktivnost djeteta iz nekog razloga smanjena, bez obzira na starost ploda. Njime se prati rad srca djeteta i kako kod vas, tako i kod vašeg djeteta pri pomicanju bi se trebao i povećati broj otkucaja srca. Ukoliko se beba ne kreće nema odmah razloga za zabrinutost, jer kako rastu i imaju sve manje mjesta za aktivno kretanje, bebe veliku većinu vremena spavaju.

Ginekološka endokrinologija

tekst????.

Obrada i liječenje menopauzalnih tegoba

Menopauza je prirodan događaj u životu žene. U tijelu žene u razdoblju oko menopauze nastaju promjene koje su posljedica smanjenog stvaranja hormona u jajnicima, prvenstveno estrogena. U prosjeku, već nakon četrdesete godine života, a ponekad i u kasnijim tridesetima, stvaranje hormona u jajnicima počinje polako slabiti, što se postupno nastavlja do 44 – 45. godine. Od tada pa još otprilike 5 – 10 godina traje prijelazno razdoblje, koje se u običnu govoru naziva klimakterij. Tada nastupaju problemi s kojima se suočavamo i liječimo: menopauzalne tegobe, hormonsko nadomjesno liječenje, prevencija i liječenje osteoporoze, dijagnoza i liječenje blažih oblika poremećene statike genitalnih organa.

 

Layout

Color Skin

Header type

Top sidebar

2nd sidebar

Sticky Menu

Direction

Animations