Aktualno
Zaštita od sunca: Koristite SPF, ali koristite li ga pravilno?
SPF, odnosno Sun Protection Factor, oznaka je koja pokazuje koliko proizvod štiti kožu od UVB zraka, dijela ultraljubičastog zračenja koje najčešće povezujemo s opeklinama od sunca. No upravo tu često nastaje prvi problem. Kada na proizvodu vidimo SPF 30 ili SPF 50, lako je pomisliti da smo sigurni čim proizvod nanesemo na kožu. U stvarnosti, zaštita koju koža dobiva ovisi o više stvari: štiti li proizvod i od UVA zraka, nanosimo li ga u dovoljnoj količini, obnavljamo li ga tijekom dana i koristimo li ga zajedno s drugim oblicima zaštite od sunca.
Drugim riječima, pitanje nije samo koji SPF koristite. Pitanje je koristite li ga tako da koža stvarno dobije zaštitu koja piše na ambalaži.
SPF ne znači da možemo bezbrižno ostati na suncu
Jedna od najčešćih zabluda je da SPF produljuje vrijeme koje možemo provesti na suncu bez posljedica. Proizvodi za zaštitu od sunca smanjuju izloženost kože UV zračenju, ali ne mogu ga u potpunosti blokirati. Zato SPF ne treba shvatiti kao dozvolu za predugo sunčanje, nego kao jedan dio šire zaštite kože. Svjetska zdravstvena organizacija posebno naglašava da se zaštita od sunca najbolje postiže kombinacijom hlada, odjeće, šešira, sunčanih naočala i proizvoda za zaštitu od sunca, a ne oslanjanjem isključivo na kremu.
Važno je razlikovati i UVA i UVB zračenje. UVB zrake u većoj su mjeri povezane s opeklinama, dok UVA zrake prodiru dublje u kožu i povezane su s dugoročnim oštećenjima, foto starenjem i promjenama pigmentacije. Zbog toga je dobro birati proizvode širokog spektra, odnosno one koji pružaju zaštitu i od UVA i od UVB zraka.
SPF 30 ili SPF 50?
Za svakodnevnu zaštitu kože najčešće se preporučuje proizvod širokog spektra s najmanje SPF 30. Kod dužeg izlaganja suncu, boravka na plaži, planinarenja, sporta na otvorenom, svjetlije puti, većeg broja madeža, hiperpigmentacija ili kože nakon dermatoloških i estetskih postupaka, izbor SPF 50 ima više smisla.
To ne znači da je svejedno koji faktor koristimo. Kod kože koja je osjetljivija, sklona mrljama ili češće izložena suncu, viši faktor može biti bolji izbor. No ni SPF 50 neće pomoći ako ga nanesemo premalo ili ga ne obnavljamo.
Najčešća greška: nanosimo premalo proizvoda
Većina ljudi SPF koristi u količini koja je puno manja od one na temelju koje je proizvod testiran. Zato zaštita u stvarnom životu često bude znatno slabija od one koja piše na ambalaži.
Za cijelo tijelo odrasle osobe potrebna je otprilike količina koja bi napunila malu čašicu, a za lice se često navodi količina od barem jedne čajne žličice ili koliko stane na vrh dva prsta. Proizvod treba nanijeti dovoljno obilno i ravnomjerno, uključujući dijelove koje često zaboravljamo: uši, vrat, rub vlasišta, nadlanice, usne, stopala i područje iza vrata. Američka akademija za dermatologiju preporučuje nanošenje oko 15 minuta prije izlaska i obnavljanje svaka dva sata, odnosno češće nakon plivanja ili znojenja.
Dobar praktični znak je potrošnja. Ako jedna bočica SPF-a traje cijelo ljeto, vrlo je vjerojatno da proizvod ne koristite u dovoljnoj količini.
Treba li SPF obnavljati ako nismo na plaži?
Da, osobito ako ste dulje vani, znojite se, vozite bicikl, šetate, sjedite na terasi, radite u vrtu ili boravite blizu vode. UV zračenje ne postoji samo na plaži i ne prestaje djelovati čim nismo u kupaćem kostimu.
SPF se s kože postupno uklanja znojenjem, dodirom, brisanjem ručnikom, odjećom i vodom. Čak i kada proizvod nosi oznaku vodo otpornosti, to ne znači da zaštita traje cijeli dan. Zato je obnavljanje dio pravilne zaštite.
Je li SPF u puderu ili dnevnoj kremi dovoljan?
SPF u puderu, toniranoj kremi ili dnevnoj njezi može biti koristan dodatak, ali u praksi često nije dovoljan kao glavna zaštita. Razlog je jednostavan: takve proizvode najčešće ne nanosimo u količini potrebnoj da bismo dobili deklarirani stupanj zaštite.
Ako dnevna krema ima SPF 30, ali je nanesemo u tankom sloju samo na dio lica, zaštita neće biti jednaka onoj koju očekujemo od SPF 30 proizvoda. Isto vrijedi i za puder. Malo tko će nanijeti količinu pudera koja bi bila potrebna da se postigne zaštita navedena na ambalaži.
Zato je najbolji pristup SPF koristiti kao zaseban korak u njezi kože, a šminku ili tonirane proizvode gledati kao dodatnu, a ne osnovnu zaštitu.
Mineralni ili kemijski SPF?
Ovdje nema univerzalnog odgovora koji vrijedi za sve. Mineralni filteri, poput cinkova oksida i titanijeva dioksida, često se dobro ponašaju kod osjetljive kože, ali mogu ostavljati bijeli trag ili imati gušću teksturu. Kemijski filteri obično su laganiji na koži i mnogima ugodniji za svakodnevno korištenje, ali neke formule mogu smetati osobama s osjetljivom kožom ili sklonošću iritacijama.
Kod djece je preporučeno nanositi kreme s mineralnim filterima.
Najbolji SPF je onaj koji odgovara vašem tipu kože, koji ima odgovarajuću razinu zaštite i koji ćete stvarno nanositi u dovoljnoj količini. Kod masne kože često će bolje odgovarati laganije, nekomedogene formule (proizvodi i kreme formulirani tako da ne začepljuju pore i ne uzrokuju nastanak mitesera ili akni). Kod suhe kože ugodniji su proizvodi s dodatnim hidratantnim sastojcima. Kod kože sklone crvenilu, peckanju ili reakcijama, izbor proizvoda najbolje je prilagoditi uz savjet dermatologa.
Kada koži treba dodatna pažnja?
Poseban oprez potreban je kod osoba koje imaju svijetlu put, veći broj madeža, obiteljsku povijest melanoma ili drugih tumora kože, česte opekline od sunca u prošlosti, hiperpigmentacije ili promjene na koži koje se mijenjaju. Poliklinika Škvorc u sklopu dermatologije provodi dermatološke preglede, pregled madeža dermatoskopom, digitalnu dermatoskopiju i Total Body Mapping, metodu koja omogućuje precizno praćenje madeža i promjena na koži tijekom vremena.
SPF je osobito važan nakon određenih dermatoloških i estetskih postupaka, primjerice kemijskih pilinga ili microneedlinga, jer je koža tada osjetljivija na sunce i sklonija pigmentacijskim promjenama. Zato pacijentima nakon takvih postupaka uvijek jasno objašnjavamo kako zaštititi kožu, kada izbjegavati sunce i kako pravilno koristiti proizvode sa zaštitnim faktorom.
U tim situacijama SPF je dio oporavka, prevencije novih oštećenja i očuvanja rezultata postupka.
Kada SPF nije dovoljan?
SPF je važna svakodnevna navika, ali bez obzira na odgovorno ponašanje nije isključeno nastajanje promjena na madežima. Ako primijetite novi madež, promjenu veličine, boje ili oblika postojećeg madeža, ranicu koja ne cijeli, krvarenje, svrbež, bolnost ili novonastalu leziju na koži koja se ponaša drugačije od ostalih, važno je javiti se dermatologu.
Zaštita od sunca počinje dobrim navikama, ali odgovorna briga o koži uključuje i redovite preglede. Osobito kod osoba s puno madeža, svijetlom puti, ranijim opeklinama od sunca ili obiteljskom poviješću melanoma.